27. 9. 2013.
Sedma Combis konferencija zatvorena je danas u Šibeniku okruglim stolom na temu "Hrvatski ICT u EU – iskustva i očekivanja" na kojemu su sudjelovali predstavnici vodećih informatičkih tvrtki, startupa i investitora vezanih uz ovaj sektor gospodarstva. Ivan Gabrić (predsjednik Uprave Combisa), Ivan Vidaković (direktor Microsofta Hrvatska), Luka Abrus (direktor tvrtke Pet minuta) i Saša Cvetojević (poduzetnik, investitor, član upravnog odbora CRANE-a i jedan od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva), raspravljali su o perspektivama i mogućnostima za nastup hrvatskih tvrtki u regionalnim i globalnim projektima, uz Arona Paulića, dugogodišnjeg insidera hrvatskog ICT-a i direktora medijske kuće "Bug", kao moderatora diskusije.
U središtu diskusije bilo je pitanje što se može naučiti iz dvaju različitih pristupa tržištu i projektima – iskusnih IT tvrtki s jedne i agilnih startupa s druge strane – te što se može učiniti kako bi se tvrtke ohrabrile "izaći" u regiju. Povrh svega, iako smo dio zajedničkog europskog tržišta, postavilo se i pitanje koliko hrvatske ICT tvrtke na njemu mogu biti konkurentne te je li njihova prava šansa, ipak, još uvijek na tržištu "Nove Europe" istoka. Razgovaralo se o važnosti edukacije i kroničnom nedostatku informatičkih stručnjaka s odgovarajućom specijalizacijom kao i tome je li Hrvatska zanimljiva radnoj snazi iz inozemstva, kao što naši stručnjaci često žele otići raditi u zemlje Europe ili SAD.
"Pokušavamo izaći na regionalna tržišta na način da ono što smo već razvili za nekog od korisnika repliciramo i prilagođavamo novim tržištima; to se pokazalo kao vrlo učinkovit način izlaska na nova tržišta. Ključni izazov svih nas koji imamo 'domaću proizvodnju' jest kako naći te kupce na novom zajedničkom tržištu ili na širem tržištu Europe. To na prvi pogled izgleda jednostavno, ali upravo je taj dio zapravo svojevrsna umjetnost, konkurencija je velika, barijere za ulazak na druga tržišta vrlo su visoke", naglasio je Ivan Gabrić, predsjednik uprave Combisa. "Našoj poslovnoj zajednici još uvijek nedostaje više poduzetništva i više rizika. Još uvijek sami ne vjerujemo da možemo stvoriti nešto novo, a zapravo bismo morali pokrenuti određene valove promjena i promijeniti takav stav", smatra Gabrić.
"Imali smo svojevrsnu sreću da smo pokrenuli biznis u trenutku kad je kretala kriza pa niti nismo imali izbora nego okrenuti se globalnom tržištu koji nam danas čini većinu poslovanja. U Europskoj uniji svaka zemlja je zaseban izbor a kao mala tvrtka nemamo resursa za pokušaj nastupa na svakom tržištu pa uglavnom danas radimo u Sjedinjenim Američkim Državama koje su mnogo otvorenije. Većina firmi iz naše regije sjajno je pozicionirana za nastup u toj zemlji koja pruža priliku novim tvrtkama i projektima, a nama je ondje lako raditi jer oni cijene našu poslovnu kulturu i znanje, što je naša značajna prednost u odnosu na dalekoistočne zemlje koje su također snažne u ICT-u", rekao je na današnjem panelu Luka Abrus.
"Dio državne politike trebao bi biti usmjeren ka tome da se brendiraju određene hrvatske prednosti pa da ona, osim turizma i sportaša, ima još nešto drugo po čemu bi naša zemlja bila prepoznata. Ne vidim niti jedan razlog zašto to ne bi bio upravo ICT", izjavio je u sklopu diskusije Saša Cvetojević. "Drugi je problem i to što većina diplomiranih stručnjaka, a naročito onih koji su završili poslijediplomske studije, želi ponajprije raditi u financijskom sektoru ili državnoj upravi, a rijetko kada u posve privatnom sektoru. Izgovori poput 'nemam novaca', 'nemam znanja', 'nemam se snage otisnuti i raditi nešto posve novo' česti su izgovori zašto ljudi odustaju od razvoja projekata, a barem je u ICT-u relativno lako pronaći financiranje uz dobru ideju", zaključio je Cvetojević.
"Želimo mladima pokazati da ne moraju iseliti iz Hrvatske da bi radili za strane. Pokrenuli smo nekoliko inovacijskih centara čiji je cilj poticati baš svježe i nove projekte te im stvoriti šansu i ponuditi svu potrebnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Samo 27 posto studenata odabire studij prirodnih i tehničkih znanosti i taj je podatak u srži problema zašto nam nedostaje potencijala i momenta za inovacije, razvoj novih projekata temeljenih na ICT-u i njihovo pretvaranje u konkretne proizvode. Primjerice, u Hrvatskoj 85 posto doktora znanosti radi za državu, a samo 15 ih je u privatnom sektoru, dok je u razvijenijim zemljama posve obrnuto", komentirao je problematiku obrazovanja stručnjaka i njihovih mogućnosti za poslovanje u Hrvatskoj direktor Microsofta Hrvatska, Ivan Vidaković.
Panelisti su također komentirali neke od jučerašnjih stavova "kontroverznog predvodnika novog svjetskog poretka", Leonarda Brodyja, koji je na otvaranju Combis konferencije održao svoje predavanje na temu društvenih promjena i promjena u ljudskom ponašanju koje su uvjetovane i prouzročene brzim razvojem tehnologije.
Ovogodišnja Combis konferencija bila je u cijelosti fokusirana na poslovnu primjenu tehnologije, naglašavajući upravo rješenja koja odgovaraju na poslovne izazove s kojima se susreću tvrtke u Hrvatskoj i regiji. Kroz dvadesetak studija slučajeva i uz prisutnost korisnika koji su sami prezentirali svoja rješenja i ono što su realizirali u svojim tvrtkama, Combis je sudionike konferencije želio inspirirati na konkretnu i inovativnu primjenu ICT-a i kroz sam naslov konferencije – Primijeni ICT = Ostvari POTENCIJAL = Unaprijedi POSLOVANJE.
Na zatvaranju konferencije, Combis je i financijski podržao FSB Racing Team, prvu hrvatsku momčad Formule Student, kako bi pomogao u daljnjem razvoju projekta ovog tima. Tim koji okuplja studente zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i niza drugih fakulteta već se 9 godina uspješno natječe u zahtjevnim natjecanjima za koja je potrebno potpuno samostalno izraditi vlastiti bolid. Kako sami kažu, pokrenuli su projekt jer su uočili manjak primjene naučene teorije u stvarnoj praksi, objašnjava studentica i članica tima Daria Arežina, a ove godine izradili su već svoj četvrti bolid.
"Sama realizacija projekta značajno je olakšana primjenom visoke tehnologije s kojom se studenti rado upoznaju te ju primjenjuju, a omogućena zahvaljujući povezivanju s raznim tvrtkama. Izrada bolida jednosjeda zahtjevan je projekt koji iziskuje punu predanost svih studenata, no zauzvrat pruža neprocjenjivo iskustvo i znanje svima koji uspiju završiti natjecanje po strogim pravilima Formule Student. Drago nam je što su ovogodišnji sponzori pokazali iznimnu spremnost na suradnju, a posebno se ovom prilikom zahvaljujemo Combisu koji je sada podržao naš projekt", izjavio je Marko Šoštar, predsjednik udruge u sklopu koje djeluje FSB Racing Team, na zatvaranju konferencije.
"Smatramo da je jako važno podržati studentske timove poput ovoga jer u svojim projektima oni pokazuju inovativnost i vladanje velikim brojem tehnologija i znanja, čemu se možemo jedino diviti i ponešto od njih naučiti. Sastaviti cijeli bolid od nule, koristiti sva znanja iz područja strojarstva, mehanike, komunikacija i računarstva, pa potom još i zaslužiti visok globalni rejting na natjecanjima, zaista je velik poduhvat. Nadamo se da će naš skroman doprinos pomoći FSB Racing Teamu da ostvari još bolje rezultate i iskreno me raduje da imamo tako sposobnih, kreativnih budućih kolegica i kolega", zaključio je Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa.
Ovogodišnja Combis konferencija okupila je tijekom dva dana više od 300 sudionika, pri čemu je dvadesetak posto gostiju došlo iz inozemstva.
Partner ovogodišnje Combis konferencije bio je Hrvatski Telekom, a zlatni sponzori bili su tvrtke BroadSoft Int., Cisco Hrvatska, Dell, IBM Hrvatska, Kofax Austria, Microsoft Hrvatska, NetApp i Xerox. Srebrni sponzori konferencije bile su tvrtke Allot Communications, Lexmark, Oracle Hrvatska i ZOOM International. Konferenciju su svojim medijskim pokroviteljstvima pratili banka.hr, Business Magazine, ICTbusiness.info, Lider, informatički magazin MREŽA, Poslovni dnevnik i tportal.hr.